Museum Narodni muzej Zadar - Povijest kompjutera kroz zadarsko gospodarstvo

Kroz izložbu pratimo razvoj kompjuterskih tehnologija kroz primjenu u gospodarstvu.
Polazimo od sedamdesetih godina, do kada je kompjuter bio privilegija samo bogatih kompanija tehnološko visoko razvijenih zemalja, sa cijenom od desetaka i stotina tisuća dolara. Dakle, do prvog iskoraka iz sfere kompanija na nivo pojedinca kada nastaje prvo osobno računalo Apple, sa cijenom nižom od tisuću dolara. 
Drugi iskorak nastaje stvaranjem globalne kompjuterske mreže - interneta. Izgradnjom optičkih mreža povećane su brzine kao i komunikacija velikog broja računala. Treći iskorak nastaje objedinjavanjem telefona i računala u mobitel. 

Imamo privilegiju da možemo ovdje vidjeti hardware originalnih komercijalnih elektroničkih računala, starih pedesetak godina.
Možemo vidjeti IBM System3, star pola stoljeća, pravi "hardware", čelični stol težak stotine kilograma sa hard disk jedinicom teškom desetak kilograma, tipkovnicom i prizmom monitora.
Riječ je o najstarijem kompjuteru u Hrvatskoj, a vjerojatno i šire. Ovaj sačuvani primjerak nekad je radio u Tankerskoj plovidbi, te kasnije i u Dalmatinskoj banci.
Do IBM-a, uzorak je iz osamdesetih Digital-ovog VAX-a, koji je koristila Dalmatinska banka (riječ je o manjoj verziji Mini VAX korištenoj u Hrvatskim vodama).
U dvorani možete putovati kroz povijest računala od pedesetih godina 20. stoljeća, gdje su izložena ručna, mehanička i elektromehanička računala iz hrvatskog gospodarstva. 
Tu su i uzorci su prvih elektronskih ručnih računala - kalkulatora, hrvatske tvornice Digitron. 
U zadarskoj tvornici Bagat, 1972. bio je ugrađen kompjuter Honywell, od kojeg imamo sačuvan hard disk i ručnu bušilicu bušenih kartica. Tada su se programi zapisivali na bušene kartice, koje je čitač bušenih kartica prevodio na kompjuteru razumljiv jezik.
Elektra Zadar, nabavila je kompjuter ICL2903, prvi kompjuter koji je učitavao program sa konzole bez bušenih kartica.
Slijedi kontrolna jedinica IBM S3. Sam je uređaj težak desetak kilograma, dimenzija 50x60 cm.
Sa istog hardvera, IBM S3 monitor, na prvi pogled, najmanje se mijenjao po konstrukciji idućih dvadesetak godina.
IBM S3 hard disk jedinica podataka, dominira svojom veličinom, masivnošću i težinom, ali je skromnih memorijskih resursa.
Konstruktivna sličnost može se vidjeti u usporedbi sa novim uređajem, disketnom jedinicom veličine 5,25" iz  osamdesetih godina, koja je daleko manjih dimenzija.
IBM PC, prva je generacija Personal Computer, proizvedena u pogonima IBM iz 1981. Ovaj uređaj ima ugrađene dvije disketne jedinice od 5,25", kapaciteta zapisa od 360kB na floppy, tj. magnetnu disketu.
Osamdesetih godina u Dalmatinskoj banci, kao terminali priključeni na kompjuter VAX, koristili su se Paka terminali slovenske tvrtke Iskra Delta.
Udaljene lokacije banke, poslovnice, radi on-line praćenja računa građana, bile su povezane sa modemom ITT.
Novell, networking company, razvila je visoko kvalitetne mrežne programe i servere podataka. Kao nezavisna kompanija povezivala je IBM main frame kompjutere sa PC IBM kompjuterima, ali i drugim nezavisnim proizvođačima PC standarda.
Olivetti, osamdestih godina bio je vodeći proizvođač bankarskih kompjutera, osobito sa bankarskim printerima. Olivetti L1 linija u potpunosti je zadovoljavala potrebe korisnika poslovnica banaka, sa serverom Olivetti M54, procesora Z80, radne memorije 1MB, te sa hard diskom od tada „čak“ 20 MB. Olivetti je nastao desetak godina nakon IBM S3, gdje možemo usporediti veličine njihovih kontrolnih jedinica. Olivetti je veličine A4, sa jednom elektronskom pločom, težine cca 0,2 kg, koja je neusporedivo lakša i manjih dimenzija, kao i sve ostale modularno ugradive elektronske ploče. Hard disk sistema i podataka, neusporedivo je manji i lakši.
Početkom devedesetih, razvijaju se nove generacije višenamjenskih elektronskih PC standard kartica.
Svaka nova generacija koristi nova dostignuća elektronske industrije, gdje se sve više funkcionalnosti ugrađuje u jedan čip što znači daljnje smanjenje dimenzija.
Paralelno sa računalima razvijala se i periferna oprema.
Ovdje možete vidjeti dva printera kompanije Star, prvi POS printer iz prve PC kase proizvedene u Hrvatskoj od tvrtke Micronic iz Zagreba, te drugi POS printer sa prilagodbom za PC i za kućno računalo Commodore 64.
Commodore 64, najpopularnije je kućno računalo osamdesetih, sa nizom igrica i programa. Za video izlaz koristio se običan televizor, kao što je ovdje izloženi Telefunken.
Kompjuter  u džepu bio je tehnološki cilj, koji su elektronska, komunikacijska i kompjuterska industrija riješile već krajem devedesetih, te smo iz povijesti ušli u sadašnjost.